BRATULIĆ, Josip
traži dalje ...BRATULIĆ, Josip, književni povjesničar (Sveti Petar u Šumi kod Pazina, 13. II 1939). Gimnaziju završio u Pazinu, 1963. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1975. doktorirao. Najprije asistent, potom znanstveni suradnik Staroslavenskog instituta »Svetozar Ritig« u Zagrebu. God. 1977. postaje asistent, pa docent, izvanredni i 1987. redoviti profesor pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član suradnik JAZU. — Prvi mu je rad Putovi i tokovi – povodom Kombolove Povijesti hrvatske književnosti (Razlog, 1962, 1). Radove o starijoj hrvatskoj književnosti i kulturi, pretežno predrenesansnog razdoblja, objavljuje u publikacijama Dometi (1971), Radovi Staroslavenskog instituta (1972), Krčki zbornik (1975), Tekstologija srednjovjekovnih južnoslavenskih književnosti (Beograd 1981) i dr. Posebno se bavi glagoljaškim razdobljem hrvatske književnosti te u sklopu toga istražuje korijene pismenosti i kulture srednjovjekovne Istre (Bulletin Razreda za likovne umjetnosti JAZU, 1977, 1), daje sintetički pregled hrvatske poezije srednjega vijeka (Dometi, 1978, 12), iznosi historijat čitanja Baščanske ploče s nekim novim prijedlozima čitanja (Istra, 1978, 1/2), piše o hrvatskoj glagoljaškoj književnosti između Istoka i Zapada (Croatica Christiana periodica, 1980, 6). Istarski razvod znanstvena je studija s kritičkim izdanjem teksta Razvoda u latiničkoj transkripciji, a knjiga Istarske književne teme sadržava izbor objavljenih književnopovijesnih rasprava i članaka. Uz tekst Istarskog razvoda priredio je pretisak i transliteraciju Prve hrvatske glagoljske početnice (1527) te preveo i protumačio Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela (1985). Priredio je za tisak i napisao predgovor za Vinodolski zakon 1288 (Zagreb 1988). Uredio je i popratio pogovorom više izdanja u biblioteci Istra kroz stoljeća, a za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti priredio izbor i napisao predgovor za sedmoricu književnih povjesničara (M. Rešetar, T. Matić, F. Fancev, S. Ježić, J. Ravlić, J. Badalić i J. Torbarina). U Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (»Školska knjiga«, Zagreb 1980) napisao više sintetskih članaka i biografija. O povijesti knjige u Hrvatskoj objavio je više članaka (Naša knjiga, 1984–87; Les Croates et la civilisation du livre, Paris 1986). Autor je književnih i znanstvenih recenzija i prikaza (Slovo, 1969–72; Zbornik za slavistiku, 1972–78; Filologija, 1973; Kaj, 1973; Mogućnosti, 1978; Oko, 1983–85; Croatica, 1984). Napisao je tekst vodiča Aleja glagoljaša Roč–Hum (Roč 1983), koju je i koncipirao zajedno sa Ž. Janešom.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
BRATULIĆ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bratulic-josip>.